POLOKWANE: Barekiši ba go rekiša ka ntle ga dikolo ba thabile ka ge ba ile go rekiša gape.
Se se tla ka morago ga gore Kgoro ya Thuto e fege go rekišwa ga dijo ka ntle ga dikolo go
ralala le profense ya Limpopo go tloga ka Mošupologo, 28 Diphalane 2024 ka ge go
gononwa gore go na le mpholo ka gare ga dijo tšeo di rekišetšwago barutwana.
Barekiši ba ile ba tsenela megwanto ka ntle ga dikantoro tša Kgoro ya Thuto gore sephetho sa
go ba thibela go rekiša se fegwe ka ge ba hloka letseno. Gabjale ba thabile ka gore Kgoro e
fegile sephetho sa go ba thibela go rekiša ka ntle ga dikolo efela sephetho se se sepela le
melao.
Kgoro e ile ya lokolla lengwalo la go laetša go fegwa ga sephetho se gomme ya dumelela
barekiši gore ba thome go rekiša efela ya ba abela sebaka sa go fihla ka Mošupologo, 11
Dibatsela 2024 gore ba obamele melao ya maphelo yeo e beilwego.
Mmoleledi wa Kgoro ya Thuto, Mosebjane Kgaffe, o re e mengwe ya melao e akaretša go
ngwadišwa le go tsikitla sengwalwa sa tumelelo magareng ga barekiši le makgotlataolo a
dikolo.
“Barekiši ka moka bao ba rekišago ka ntle ga dikolo ba swanetše gore ba hwetše lengwalo la
semmušo la tumelelo go lekgotlataolo la sekolo. Lengwalo leo le akaretša dikarolo le
boikarabelo tša barekiši le go laetša tlhokomelo ya go bolokega ga dijo go ya le ka maemo ao
a nyakwago ke Kgoro,” a realo.
Kgaffe o re ba swanetše go ba le Setifikeiti sa Maphelo le Polokego. “Lengwalo leo le tla
netefatša tshwaro le go bolokwa ga dijo gammogo le go di lokiša ka tsela yeo e sepedišanago
le dinyakwa tša maphelo,” a realo.
Barekiši ba swanetše go latela melao ya phepo ya dijo le polokego ya tšona mme ba swanetše
go di reka le go di rekiša go ya le ka melao ya phepo.
O re ba ile go fega thekišo ya tše dingwe tša dijo (snacks) tša maina ao go begwago gore di
hweditšwe di na le dilo tša go se tsebje, ebile le letšatši kgwedi la go senyega ga tšona le sa
bonagale.
“Barekiši ba ile go hlokega gore ba sware bohlatse ka moka bja go laetša gore dijo tša bona di
rekilwe kae. Se se ile go kgontšha ba molao gore ba kgone go dira dinyakišišo le go netefatša
gore bao ba rekišago dijo tšeo e sego tša maleba ba rwešwa maikarabelo,” gwa realo Kgaffe.
Maloko a makgotlataolo a dikolo a ile go fela a lekola barekiši go bona gore na ba latela
melao yeo goba aowa. Kedibone Mokwena (41) o re o thabile ka ge a ile go boela go rekiša
mme a kgona go hlokomela lapa la gagwe.
“Re be re hlaka, re palelwa ke go fepa malapa a rena ka morago ga go emišwa. Re ile go
latela melao ka moka gore re kgone go tšwela pele re rekiša,” a realo.
